Zašto je dobro biti preduzetnica?

Foto: SRĐAN PLAVŠIĆ

Tragom obećanja iz Ministarstva privrede i Privredne komore Srbije da će 2023. biti godina ženskog preduzetništva, Grazia je sprovela istraživanje i došla do zanimljivih podataka. Statistika kaže da je danas u vlasništvu žena u Srbiji oko trideset pet odsto kompanija, s tim da gotovo svaka treća preduzetnica smara da je ženama u biznisu teže nego muškarcima, zbog istovremene brige o porodici i poslu, nepoverenja i potcenjivanja njihove stručnosti.

Žene u Srbiji u većem procentu i uspešnije završavaju fakultete, ali kada izađu na tržište rada, suočavaju se sa diskriminacijom. Konačno, kriza je pokazala da su ženska preduzeća otporna, jer žene biraju pametne strategije, ubrzano se digitalizuju i inoviraju. Nešto slično, mada ne baš tim rečima, izjavila je svojevremeno Margaret Tačer, prva predsednica vlade Velike Britanije: Ukoliko želite da nešto bude rečeno, obratite se muškarcu. Ukoliko želite da nešto bude urađeno, obratite se ženi.

Kako stvari zaista stoje kada je reč o ženama koje su odlučile da pokrenu sopstveni posao, Grazia je razgovarala sa Sonjom Dakić, mentorkom za privatno preduzetništvo iz Beograda. Za početak, ona se osvrće na reči čuvene britanske premijerke i tumači iz pozicije savremenog trenutka. – Većina žena sa kojima radim su mame, imaju stalan posao i žele da pokrenu nešto svoje. Bez obzira da li imaju porodicu ili ne, od žena se očekuje da vode računa o domaćinstvu, deci i roditeljima, i da pored toga budu uspešne u poslu.

Ukoliko ne postoji razumevanje u partnerskom odnosu, to često pravi preveliki pritisak. Zato, kada žene pokreću biznis, to bude mali biznis, gde najčešće one godinama rade same i teško se odlučuju da zaposle nekog. Plaše se rizika, jer već imaju dosta toga o čemu moraju svakodnevno da brinu. Preduzetništvo nije lak put i kada nemamo podršku, to je dodatni izazov. Zbog toga, određeni broj žena danas bira da radi poslove virtuelnog asistenta, gde mogu da biraju firme i pojedince sa kojima žele da rade i na taj način nisu same u biznisu.

Koliko je, prema vašem iskustvu, pandemija zaslužna za to što žene sve više razmišljaju o pokretanju sopstvenog biznisa?

Situacija sa pandemijom nam je donela novu perspektivu. Videli smo da možemo da radimo drugačije, da posao više ne mora da bude vezan za kancelariju i fiksno radno vreme, da naše tržište ne mora da bude samo lokalno. Takođe, moglo se videti i da poslovi koje smo smatrali sigurnim, možda to ipak nisu. Naše mogućnosti zavise od toga šta znamo, šta smo spremni novo da naučimo i koliko se brzo prilagođavamo promenama. Protekle dve godine vidimo veliki rast onlajn biznisa, čemu doprinosi i razvoj društvenih mreža i drugih aplikacija koje to podržavaju. Kao što neki poslovi polako nestaju, tako novo doba donosi nove biznis modele. Pandemija je možda samo malo ubrzala taj proces.

Koji su još novi trendovi u preduzetništvu, naročito za žene?

Odnedavno se, na primer, češće čuje termin digitalne preduzetnice. Sve je više mladih žena, u svojim tridesetim, koje teže slobodi u smislu finansija, mesta gde će živeti i posla kako će raditi. Danas naše tržište zaista može biti ceo svet, ukoliko posedujemo određena znanja, pre svega poznavanje stranog jezika. Ja poznajem žene koje iz Srbije nude svoje proizvode i usluge klijentima iz celog sveta. To je velika prednost i mogućnost koju danas imamo i u zavisnosti od toga koliko smo spremni da savladamo nove kanale prodaje i da se prilagodimo, od toga zavise i granice našeg uspeha i uticaja.

Ceo intervju pročitajte u aprilskom izdanju magazina Grazia.

 

TEKST: MILICA ĐORĐEVIĆ

FOTO: Unsplash