Kako pravilno odabrati trpezarijski sto

Oblik trpezarijskog stola prvenstveno diktira oblik prostorije za obedovanje. Primera radi, pravila uređenja enterijera nalažu da kvadratnim prostorijama pristaju okrugli stolovi, ali u tom slučaju treba voditi računa o broju ljudi koji će ga svakodnevno koristiti, a i o broju gostiju. Standardni okrugli stolovi, kao i stolovi četvrtaste forme, mogu ugostiti do četvoro ljudi. Ukoliko nisu dizajnirani sa opcijom proširenja teško će za istim stolom komotno sedeti petoro ili šestoro. Najčešći primer na našem podneblju jeste pravougaoni sto predviđen za 6 do 8 gostiju, sa dodacima za proširenje te u tom slučaju može ugostiti i dvanaestoro ljudi. Ne treba zaboraviti ni da između stola, stolica i zida odnosno bilo koje druge prepreke treba da ostane 40 do 60 cm slobodnog prostora kako bi se stolice mogle izvući i kako bi gosti imali dovoljno prostora za udobno sedenje. Pri odabiru stola takođe treba voditi računa i o položaju nogu koje dodatno mogu otežati raspored sedenja.

Praktične forme za manje kvadrature

Za manje stanove idealni su setovi stolova i stolica na rasklapanje koji se lako mogu skloniti u stranu kako bi rasteretili prostor. Dve odlične mogućnosti za oslobođenje prostora i neočekivanu navalu gostiju jesu proširivi stolovi i stolovi kojima se stranice savijaju – drop leaf (sredina stola je fiksna, dok se ispod stola nalaze skriveni dodatni delovi koji se po potrebi izvlače). Proširivi stolovi se sastoje iz dva površinska dela koji se mogu razvući a sredina se popunjava inače skrivenim unutrašnjim dodatkom. Obe opcije su veoma kompaktne te kada nisu u upotrebi deluju uredno i zauzimaju znatno manje prostora.

Izbor materijala – funkcija i estetika

Kada su odabrani oblik i veličina trpezarijskog dela, sledeće na redu jeste materijal izrade.

Baš kao što se celokupni stilovi enterijera razlikuju ponaosob, tako se i modeli trpezarijskih stolova pripisuju različitim generacijama, stilu života, društvenom statusu. Različiti materijali trpezarijskih stolova stvaraju različit utisak. Boja svetlog drveta (bor, kedrovina, bambus) deluje moderno, osvežava prostor i ne opterećuje ga. Tamno drvo daje ozbiljan ton enterijeru i zahteva eleganciju u ostatku enterijera, bilo da je površina stola prekrivena staklom ili ne. Stolovi od punog drveta (hrasta, borovine i dr.) pružaju rustičan izgled i još uvek se smatraju najpopularnijim izborom. Borovina se ubraja u mekše vrste drveta te se sa njom lakše rukuje, a nejednakost prirodnog drveta uz miris prošlosti ostavlja neprocenjiv utisak udonosti. Pri odabiru drveta kao jedinog materijala važnu ulogu igra i cena pa su na tržištu dostupni modeli od jeftinijih materijala koji srećom u velikom broju slučajeva ne zaostaju za toplotom i bogatstvom drvene teksture.

Kod trpezarijskog stola sa staklenom površinom baza može biti izrađena od različitih materijala, ali u osnovi, najčešći materijali koji se koriste za izgradnju baze jesu drvo i mermer. Razlikuju se i po kvalitetu stakla, mogu biti od čistog providnog ili zasenčenog stakla tretiranog linijama i crtežima. Najpraktičniji oblik za sto sa staklenom površinom jeste pravougaonik jer na taj način pojednostavljuje postavljanje i aranžiranje za različite prilike, ali ni okrugli i ovalni nisu retko viđeni po modernim stanovima uglavnom mlađih generacija. 

Nakon što ste se odlučili za trpezarijski sto sa staklenom površinom treba voditi računa o „bazi“ stola koja je najčešće izrađena od drveta. Svetla ili tamna boja drveta, uklapa se u različite stilove enterijera, ali po želji možete pronaći i jednostavnu crnu ili belu kombinaciju za šik enterijere ultra moderne koncepcije. Za trpezarijske stolove koje biste koristili van doma, za letnju kuhinju ili ručak na terasi, možete umesto drvene baze izabrati i ratan, metal ili gvožđe jer su izdržljiviji. Uprkos tome što nisu najbezbednije rešenje za porodice sa decom, stolovi sa gornjom površinom prekrivenom staklom i uglavnom hromiranom bazom pripisuju se ultra modernim enterijerima jer deluju skupoceno i pružaju više mogućnosti za kombinovanje.

Milan Nikolić

Foto: Profimedia