Izložbe koje posećujemo ovog vikenda u Beogradu

Predlažemo vam da šetnju započnete na Kalemegdanu, prošetate Knez Mihailovom do Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), posetite neočekivano zanimljivu izložbu posvećenu velikanima srpskog graditeljstva, a potom odajte počast ponosu jugoslovenske avangarde – zenitistima (izložbi koja je još samo ovog i narednog vikenda aktuelna u Narodnom muzeju). Za kraj prošetajte Terazijama do galerije Sanjaj (Dositejeva 11) i pogledajte izložbu crteža jednog od najvećih srpskih i jugoslovenskih slikara dvadesetog veka – Miće Popovića.

U nastavku vam otkrivamo više o svakoj od ovih izložbi.

Izložba “Velikani srpskog graditeljstva – Od indžinirske škole do danas” povodom 175 godina postojanja Građevinskog fakulteta u Beogradu otvorena je u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i trajaće do 3. maja.

– Čini mi se da smo uspeli da malo zagolicamo maštu i prikažemo na interesantan i dovitljiv način sve što se dešavalo na fakultetu u proteklih 175 godina – izjavila je autorka izložbe istoričarka umetnosti Jasmina Njegovan Popović na konferenciji za novinare u SANU.

Izložba koju Građevinski fakultet organizuje u saradnji sa SANU i Muzejom nauke i tehnike iz Beograda objedinjuje život i delo istorijskih ličnosti inženjerske struke koji su bili nosioci državničkih funkcija, kao Nikola Pašić, akademskih titula, nosioci društvenih i kulturnih promena, poput Milutina Milankovića.

“Izložba govori o ljudima koji su “imali viziju, inženjerski osećaj, veliko znanje i hrabrost da se upuste u grandiozne poduhvate i kada nije bilo savremenih građevinskih materijala, račnskih sredstava i modernih tehnologija građenja”. rekao je dekan Građevinskog fakulteta Vladan Kuzmanović, istakavši da su mnoge od tih građevina u trenutku kada su završavane predstavljale rekordere u nekim oblastima, a i dan-danas su to zdanja kojima Beograd može da se ponosi.

Postavku čine štampani materijal, eksponati i kratak film, a izložba govori o počecima formiranja Indžinirske škole i istorijatu Fakulteta, zatim o životu i delu 24 članova SANU i drugih akademija, profesora Fakulteta i znamenitih inženjera, kao i o kapitalnim projektima Građevinskog fakulteta. Izložbu prati i dvojezični katalog.

Krajem decembra prošle godine u Narodnom muzeju u Beogradu otvorena je izložba pod nazivom  “Zenitistima celoga sveta” iz zaostavštine Ljubomira Micića, a priređena je povodom obeležavanja sto godina od objavljivanja prvog broja časopisa Zenit i pokretanja prvog avangardnog jugoslovenskog pokreta zenitizma.

Predstavljena umetnička dela i raznovrsna dokumentarna građa, originalna izdanja književno-umetničkog avangardnog časopisa Zenit, pisma, fotografije, glasila evropske avangarde kao i druge publikacije iz bogate zaostavštine Ljubomira Micića, pisca, kritičara, prevodioca, tvorca Zenita i glavnog ideologa i propagatora ideja zenitizma, a čiji je najvredniji deo, odlukom Skupštine Opštine Vračar 1980. godine dodeljen Narodnom muzeju u Beogradu.

Micićevu kolekciju čini 385 umetničkih dela 30 jugoslovenskih i međunarodnih autora, vodećih protagonista predavangardne i avangardne scene, u periodu između 1914 – 1930. godine.

Na skoro 90 slika, crteža, kolaža i grafika moći će da se prate revolucionarne tendencije koje su obeležile epohe ekspresionizma, kubizma i postkubizma, ruske avangarde i konstruktivizma mnogobrojnih autora među kojima su Mihailo S. Petrov, Jovan Bijelić, Jo Кlek/Josip Sajsel, Avgust Černigoj, Vasilij Кandinski, Aleksandar Arhipenko, Laslo Moholj-Nađ, El Lisicki, Mark Šagal, Serž Šaršun, Branko Ve Poljanski iz postzenitističke faze, i mnogi drugi.

Izložba „Zenitistima celoga sveta“ iz zaostavštine Ljubomira Micića u Narodnom muzeju u Beogradu biće otvorena do 10. aprila 2022. godine.

U Galeriji Sanjaj, u prisustvu mnogobrojnih ljubitelja umetnosti, otvorena je izložba Crteži Miće Popovića, jednog od najvećih srpskih i jugoslovenskih slikara dvadesetog veka. Izložba je posebna po tome što su izloženi crteži koji pripadaju porodičnoj kolekciji i mnogi od njih nikada nisu predstavljeni javnosti, iako ne postoji nijedan važan grad na svetu u kome Mića Popović nije izlagao svoje slike.

„Radovi koji se nalaze pred vama, pripadaju uskom krugu dela na osnovu kojih su, kasnije, nastajali veliki formati najznačajnije faze Mićinog likovnog delovanja – čuvenog slikarstva prizora“ na otvaranju je rekao Jovan Popović, sin velikog slikara i istakao: „Mi, slikareva porodica, retko i nerado smo otuđivali ova dela, u veri da ona treba da ostanu na okupu, da bi, u odgovarajućem trenutku i na prikladnom mestu, bili predstavljeni beogradskoj publici. Čini mi se da je pravi trenutak stigao, a bolje mesto, od galerije naših dragih prijatelja Sanje i Neleta, ne bismo mogli da zamislimo.“

Dr Nele Karajlić je na svoj način prisutnima predstavio svestranost i značaj dela velikog slikara: „Kada bi nekom pasioniranom ljubitelju rok muzike pokušao da predstavim djelo Miće Popovića rekao bih mu da ga je gonio stvaralački nemir i želja za pomjeranjem granica poput Dejvida Bouvija, da je imao jasan i lako prepoznatljiv izraz poput Rolingstounsa, da je u sebi nosio bunt i protest, poput Kleša, ali i da je bio zabranjivan i osporavan poput Zabranjenog pušenja. Uz svo poštovanje prema gore navedenim kolegama, sa Zabranjenim pušenjem ga je još spajala i fascinacija Maršalom, ali i interesovanje za junake sa margine. Naime, o gastarbajterima, ili kako su se onomad oficijelno zvali „naši građani na privremenom radu u inostranstvu“ nije brinula samo državna bezbjednost, već i pokoji umjetnik. Među njima, Mića Popović i Zabranjeno pušenje. Na ovoj izložbi imaćete prilike da se uvjerite, da je lik gastarbajtera Gvozdena, kojeg, onako nijem i nepokretan, a istovremeno živ i glasan, briljantno glumi Danilo Bata Stojković, izašao iz pjesme „Dok jezdiš ka Alemanji“, moje omiljene rok atrakcije. Ovde pred vama su crteži, remek djela sama za sebe, ali i predlošci na osnovu kojih su kasnije napravljena epohalna djela.“ zaključio je Nele.

Mića Popović je bio retko svestran umetnik. Osim slikarstvom bavio se i pisanjem knjiga, scenarija, režirao filmove, radio scenografije i kostime za mnogobrojne pozorišne predstave. Nosilac je mnogih domaćih i međunarodnih priznanja, bio je redovan član SANU i član Akademije likovnih umetnosti u Berlinu, a njegova retrospektivna izložba u Galeriji SANU, 1983. godine i dalje drži rekord po broju posetilaca, prešavši pola miliona ljudi koji su je videli.

Poštovaoci lika i dela slavnog slikara će imati priliku da posete ovu jedinstvenu izložbu do 10. maja, a radno vreme Galerije Sanjaj u Dositejevoj 11 je radnim danima od 12 do 20h, a subotom od 11 do 15 časova.

Foto: Press

 

Politika kolačića

Koristimo kolačiće i slične tehnologije za skladištenje i pristup informacijama na Vašem uređaju. Neke od ovih tehnologija su tehnički neophodne da bi vam pružile bezbednu, funkcionalnu i pouzdanu web stranicu. Takođe, želimo da postavimo opcione/dodatne tehnologije kako bi vam pružili najbolje korisničko iskustvo.

Dodatne informacije su dostupne na stranici politika privatnosti.

Neophodni kolačići

Ovi kolačići su neophodni za normalno funkcionisanje web sajta, jer omogućavaju osnovne operacije poput održavanja vaše sesije, obezbeđivanja sigurnosti i pravilnog rada ključnih funkcionalnosti stranice.

Analitički i kolačići trećih strana

Ovi kolačići nam omogućavaju da razumemo kako pristupate stranici i Vaše navike pregledanja (npr. pregledane stranice, vreme provedeno na stranici, klik na sadržaj). Oni nam omogućavaju da analiziramo performanse i kvalitet naše stranice i da otkrijemo moguće greške.

Omogućavanje ovih kolačića pomaže nam da poboljšamo naš web sajt.