Najbolji znaju zašto: Ukinite Instagram, počnite da pišete dnevnik

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by 2000s(@00sblonde)

Možda ste vi bili među onima koji su još u đačko doba vodili dnevnik. Možda ste posle dosta godina pronašli tu požutelu sveščicu i, čitajući šta vas je tada rastuživalo ili radovalo, raznežili se nad samim sobom, kao da ste sada roditelj koji čita lepe, a naivne ispovesti svog deteta. Možda niste svesni da su pritisci koje osećate danas iste težine kao oni koje ste osećali u ranoj mladosti. Samo ste zaboravili zašto ste u to vreme imali nagonsku potrebu da dnevniku poveravate intimne misli o ljudima i događajima. Setite se da vam je dnevnik bio drug kakvog nikada niste imali, kako vam je “pomagao” ne samo da se iščupate iz neprijatnosti, nego i da vas podstakne na neobične ideje. Danas tačno znate šta želite. Niste dete. Ali, izgleda da nikako ne stižete na na cilj iako pred svaku novu godinu stavljate čitavu listu zadataka koje ćete ovog puta sigurno uraditi. Promenićete loše navike. Provoditi više vremena s ljudima koje volite. Pokrenućete posao. Naučiti strani jezik. Biti strpljiviji i naći sreću u tome. Izaći iz dugova i pažljivije baratati novcem. Bićete organizovani. Bićete bolji prijatelj. Ali, kada treba preći s reči na dela, ispostavi se da je to najteža stvar ba svetu. Kažete sebi: “Danas je taj dan” da biste već do kraja nedelje ponovo počeli da se ponašate po starom. Kad postoji jaz između onoga ko ste i ko želite da budete, postajete nesrećni. A ako pokušate da rešite sve što je pogrešno u vašem životu, brzo ćete izgoreti i odustati. To smo videli mnogo puta. Život je suviše brz da biste imali vremena da stavljate pod mikroskop sva ponašanja koja vas sabotiraju. Mnogo efikasnije je da odaberete jednu ključnu naviku koja će ostale navike postaviti na svoje mesto.

Novinar Čarls Duhig, autor knjige Moć navike opisuje ključne navike kao “male promene koje ljudi uvode u svakodnevicu, koje se potom, nenamerno, prenose u druge aspekte njihovih života”. On daje mnoštvo primera poput ovog: ako počnemo da vežbamo jednom dnevno, to će povući kvalitetniju ishranu i bolje rezultate u karijeri. Ipak, najsnažnija ključna navika koju možete steći jeste – pisanje dnevnika. Ako se osmišljeno radi, može poboljšati sva područja vašeg života. Evo i zašto.

Pisanje dnevnika povećava vam stvaralački potencijal. Većini ljudi dani prolaze tako što žive pod uslovima koji su im postavili drugi. Čim se probude, otvaraju mejlove i postove na društvenim mrežama. Umesto toga, dan možete početi tako što ćete pola sata pisati dnevnik jer vam i posle sna podsvest još radi. Duhig je poslušao ovaj savet jednog poznatog pisca i primetio da mu je to promenilo pristup životu. Pored toga, nikada ranije mu se nije iskristalisalo toliko kreativnih ideja. Odvojte se od internetske zavisnosti koji vam služi da pobegnete od stvarnosti, a zapravo vam umrtvljuje um. Bolje je da se “izgubite” u kreativnim projektima koje ste oduvek želeli da ostvarite. Na primer, možda ćete utvrditi da u vama čuči literarni talenat. Ili, da sam čin pisanja oslobađa vašu podsvest do te mere da ćete uspeti da pronađete neobičan način za rešavanje nekog problema. Takođe, u svetu u kojem se informacije smenjuju kao na traci, a zahvaljujući internetu nemamo potrebu da ih pamtimo, pisanje će vam pomoći da poželite da učite nove stvari. Naročito ako redovno čitate vaše stare dnevničke beleške.   

Koristite dnevnik za potpuno odvajanje privatnog života od posla. Dnevnik vam omogućuje da sagledate šta treba da isključite iz svog života, a šta da uvedete. Pisanje intimnih misli je divan i moćan način da upoznate sebe. Ne samo što će vam biti jasnije kojim pravcem treba da krenete, nego vam pisanje poboljšava sposobnost da na tom putu donosite odluke, kako velike, tako i one male, svakodnevne. Na stranicama dnevnika opisujete budući svet koji sami sebi stvarate. Kao autor svoje životne priče i možete je kreirati kako god želite.

Istraživanja pokazuju da pisanje dnevnika smanjuje stres. Dobrobiti toga su: bolja sposobnost da se fokusirate na važne stvari, veća stabilnost, misli vam ne lutaju, nego su dovoljno mirne da ih možete promeniti, ali i praktično primeniti. Pisanjem ćete se osloboditi negativnih razmišljanja i emocija, steći ćete osećaj veće kontrole nad sopstvenim životom. Uspećete da se oslobodite tereta događaja iz prošlosti jer ćete o njima promisliti ponovo, umom zrelijeg čoveka.

Kada ste obuzeti emocijama, pisanje dnevnika može vam pomoći da dublje doživite i shvatite šta osećate. Kad se pišući “izduvate”, doživećete olakšanje. Vraća vam se objektivnost i možete krenuti dalje. Bez pisanja dnevnika, intenzivna emotivna iskustva mogu vas mučiti danima, čak i godinama. Iskreno i nadahnuto poveravanje stranicama papira terapija je koju preporučuju i pshiholozi jer vam brzo vraća osećaj sigurnosti. Takođe, pojačava osećaj zahvalnosti.

Zbog čega je važna zahvalnost? Čini vas srećnijim, zdravijim, uspešnijim u karijeri. Ojačava osećanja, razvija ličnost i čini da budete veći optimista, a manji materijalista. Život ne čine samo karijera i stvari, to znate. Čini da se manje fokusirate na sebe, a više raznovrsnom, spoljnem svetu. Poboljšava san, produžava život, podiže nivo energije i podstiče vas na telesnu aktivnost, čini vas fleksibilnijima u suočavanju s izazovima, smanjuje osećaj zavisti, opušta vas, poboljšava vaše ljubavne veze i telesni izgled, produbljuje prijateljstva, povezuje vas s drugima i olakšava donošenje odluka. Doneti odluku da počnete s pisanjem dnevnika nije lako. Mnogi su probali pa su odustali. Budite redovni i uporni i videćete – s vremenom ćete postati zadovoljni sobom, dok će vaši odnosi s drugima biti zdraviji i srećniji.

Kako početi sa pisanjem  

Da biste dobili ideju kako da počnete sa pisanjem, slušajte muziku ili meditirajte, ako umete. Za početak, možete pisati o ljudima u svom životu, što će vas dovesti do otkrića kako da neke odnose poboljšate, ali i da se rešite onih “otrovnih”. Dobar početak je i detaljan opis jednog sata u današnjem danu, ili važnog dana u bliskoj prošlosti.

Tekst: Redakcija magazina Grazia

Foto: Pexels