Zašto dobra probava stvara dobro raspoloženje i obrnuto

Sve na svetu je međusobno povezano, a ljudsko telo savršeno ilustruje ovu paradigmu.

Možda toga niste svesni, ali dok čitate ove redove, debelo crevo je u neprekidnom dijalogu sa mozgom. I premda su oba ova organa daleko jedan od drugog, oni imaju sličan broj nervnih ćelija i međusobno deluju kroz uobičajene neurotransmitere.

ŠTA UZROKUJE GLAD

Mozak nije sam kada donosi odluku da jede. U ovoj odluci značajnu ulogu imaju bakterije koje naseljavaju creva. Ispitivanjem različitih proteina sintetisanih crevnom florom, francuski i kanadski biolozi su identifikovali „signalne molekule“ gladi i sitosti. Prema naučnom članku objavljenom u novembru 2015. godine u časopisu Cell Metabolism, molekularni kodovi koji informišu o fazi zasićenja prenose se u mozak putem vagusnog nerva. Jednom kada je poruka primljena, „kontrolni centar“ reguliše apetit upućujući telo da prestane da puni stomak.

ŠTA REGULUJE RASPOLOŽENJE

Sastav mikrobiote jedinstveno utiče na emocionalno stanje, što zauzvrat simulira odgovor na stres i sklonost anksioznosti. „Prekomerno prisustvo određenih bakterijskih sojeva u debelom crevu, kao što je Clostridium, uzrokuje simptome depresije“, objašnjava profesor Didier Desors, sa Univerziteta u Nanciju. „Proždrljivi i neprijateljski mikroorganizmi iskorišćavaju sav raspoloživi triptofan, aminokiselinu neophodnu za sintezu serotonina, hormona dobrog raspoloženja. U posmatranju životinja pokazalo se da obnavljanje ravnoteže crevne flore poboljšava raspoloženje. Naučnici sada eksperimentišu da bi otkrili kako ovaj mehanizam deluje u ljudskom telu i kako da prilagode kvalitet mikrobiote.

ŠTA DEFINIŠE APETITET

Želju da se jede ovaj ili onaj proizvod, takođe, generalno nameće mikrobiota. Cilj bakterija u crevima je jednostavan: dobijte ono što im se sviđa. Neki sojevi više vole masnoće, drugi više proteine ili ugljene hidrate, pa je konkurencija između mikroba debelog creva stalna i neizbežna. Najbrojnije vrste bakterija „grabe snagu“ i nameću svoj izbor hrane, stvarajući hemijske signale koje dešifruju nervne ćelije creva i prenose u mozak, što konačno potvrđuje jelovnik.

Nepotrebno je reći da vrlo podmukle „mrvice“ žive u crevima. Ako jelovnik ispuni očekivanja bakterija, oni će vam dodeliti hemijsku nagradu – priliv pozitivnih emocija, ohrabrujući vas da nastavite u istom duhu („bravo, još čokolade, još, još!“). A ako se deo hrane ne podudara sa njihovim željama, dobiće poruku o malaksalosti. Ovo izaziva zavisnost od određene hrane, posebno šećera, kada u digestivnom traktu ima previše gljivica sličnih kvascu. Vole ugljene hidrate i na svaki mogući način podstiču privlačnost slatkišima, kiflicama, kolačima i drugim delicijama, obećavajući dobro raspoloženje. Jedini način da prekinete ciklus je da ograničite unos ugljenih hidrata i šećera, posebno redizajniranjem menija u korist proteina, voća i povrća.