Kako znati da li imate post-kovid depresiju i kako se nositi sa njom: saveti psihologa

Ako ste bili bolesni, ali i nakon nekog vremena osećate se loše.

Medicinske studije su pokazale da se gotovo 50% onih koji su se oporavili od COVID-19 suočava sa nervnim bolestima – anksioznim poremećajima ili depresijom. Ali ako anksioznost možemo identifikovati prilično lako, kako onda definisati depresiju ako niste lekar?

Depresivno stanje može biti uzrokovano lošim zdravljem, otežanim disanjem i umorom. Postepeno se vraćajte svom uobičajenom načinu i ritmu života, fizičkoj aktivnosti. Pokušajte više hodati, dobro jesti i puno spavati.

Ali ako duže vreme nakon bolesti osećate da ste razdražljivi, imate probleme sa spavanjem, probleme sa apetitom (počeli ste jesti manje/više), rasejanost i zaborav, česte glavobolje bez razloga, postoji problem sa koncentracijom – to je razlog da se obratite specijalisti.

Utvrdite izvor stresa

Možda vam je najveći problem tokom bolesti bila izolacija od prijatelja i voljenih? Ili činjenica da ste mesecima zaglavljeni u svom majušnom stanu? Ili nemogućnost putovanja? Ili strah za starije rođake? Možda ste umorni od rada od kuće dok se brinete o deci, ili vas možda još nešto muči. Kada shvatite šta tačno uzrokuje stres, možete preduzeti odgovarajuće korake za smanjenje istog. Na primer, ako vam treba odmor od redovne komunikacije sa porodicom, možete da se dogovorite sa voljenima da dan ili noć provedete sami. Ako vam je teško bez komunikacije i novih iskustava, zakažite sastanke ili priredite sebi kratko vikend putovanje. Prijavite se za bilo koje pristupačne online kurseve. Novo iskustvo će vam pružiti nove emocije i utiske. Shvatite da život pre pandemije i sada nije ista stvar. I budite manje zahtevni i pažljiviji prema sebi.

Promenite svoju dnevnu rutinu

Monotonija može doprineti stanju apatije. Na primer, ako kafu uvek pravite kod kuće, kupite je u obližnjoj prodavnici ili kafiću. Ne izlazite u kratku šetnju posle posla ili u vreme ručka, već ujutru. Čak su i male promene važne.

Napravite planove

Sada kada su započele masovne vakcinacije i stope zaraze širom sveta padaju, napokon vidimo svetlo na kraju tunela. Iako je još dug put do uklanjanja svih ograničenja, možemo početi da planiramo – ili bar sanjamo – šta da radimo kada ponovo bude bezbedno. Za svoj odmor možete rezervisati karte ili hotel. Ili počnite da štedite novac za putovanje i istražujete detalje svoje buduće avanture. Napravite motivaciju tablu za predstojeće putovanje da vas razveseli tako što ćete je ispuniti fotografijama mesta koja želite da vidite i restorana koje želite da posetite.

Odmorite se više

San je važan za naše mentalno i fizičko blagostanje, ali pravi odmor nije samo vezan za njega. Postoji sedam različitih vrsta odmora: fizički (na primer, spavanje ili restorativne aktivnosti poput istezanja), mentalni (na primer, pravljenje pauza u radu), senzorno opuštanje (na primer, isključivanje svetla ili uređaja), kreativna rekreacija (na primer, gledanje lepote prirode ili slušanje muzike koja vas inspiriše), emocionalno opuštanje (na primer, iskreno reći prijatelju ili partneru da niste zadovoljni njima), socijalno opuštanje (na primer, ograničavanje interakcija sa ljudima koji vas iscrpljuju), i duhovno opuštanje (molitva ili meditacija.) Razmislite o tome koja vrsta odmora vam nedostaje u životu. Na primer, ako vam treba više fizičkog odmora, radite restorativnu jogu umesto da trčite ujutro. Ako vam je potreban senzorniji odmor, prigušite svetla, zatvorite laptop i sedite u tišini nekoliko minuta nakon što završite posao.