Rita Moreno o košmaru slave latinoamerikanki

Kada je Rita Moreno ušla u istoriju 1962. godine, kao prva Latinoamerikanka koja je osvojila Oskara, bila je toliko zapanjena da je, prilikom primanja nagrade, uspela da izusti svega tri kratke rečenice: „Ne mogu da verujem. Dragi bože! Sada moram da vas ostavim”. Čuvenoj Aniti iz “Priče sa zapadne strane” tada se veoma zamerilo to što je nespremna stala na najcrveniji od svih crvenih tepiha. Ali danas, šest decenija kasnije, ona ima mnogo toga da nam otkrije. Novi dokumentarni film “Obična devojka koja je odlučila da uspe” skida sloj po sloj njene glamurozne biografije kako bi pokazao cenu koju je Moreno platila na putu do zvezda. Sa rediteljkom Marijem Perez Rijerom ona je pronašla zajednički jezik još pre četiri godine, na snimanju serije “Dan po dan” u Los Anđelesu. Pored toga što su obe Portorikanke, Rijerin sin je igrao unuka Moreno, odnosno njenog lika. Kada je producent pomenuo da bi uradio dokumentarac o životu 89-godišnje glumice, rediteljka mu je predstavila svoju viziju – da istaknu najdramatičnije trenutke njenog života. Film izlazi 18. juna i predstavlja nam život zvezde iza kamera: kako u svom domu planira rođendansku zabavu zajedno sa ćerkom, vozi se na posao u ranim jutarnjim satima, sprema za dodelu nagrada. Inače, naslov filma je pozajmljen od slogana sa bluze koju je Rita Moreno ponela na crvenom tepihu.   

Uz pomoć animacije, prikazana je kao papirna lutka kojom se lako manipuliše tako da odgovara svakoj ulozi koja se od nje tražila – na ekranu i van njega. Rođena u Portoriku kao Roza Dolores Alverio Markano, 1935. je sa majkom doputovala u Njujork. Odatle su je, od jedanaeste godine života, majstori šou-biznisa polako pretvarali u prvi slavni simbol američkog sna. Bar je tako izgledalo publici. O njoj u novom filmu govore kolege i obožavaoci, među kojima su Eva Longorija, Morgan Frimen, Glorija Estefan, Hektor Elizondo, Vupi Goldberg. Podseća se da je Moreno prva latina koja je osvojila i sve ostale velike nagrade u šou-biznisu Amerike: Emi, Gremi i Toni. Ali, u intervjuima sa glavnom junakinjom, upoznajemo bol, skriven iza blještave fasade. Pobačaj koji ju je zamalo ubio, ponižavajuće uloge pune stereotipa o seks-simbolima i latino populaciji, seksualno zlostavljanje, pokušaj samoubistva, osam godina problematične veze sa Marlonom Brandom – samo su neke od tema u koje ona prvi put iskreno zaranja. Učinila je to uz veliki podsticaj rediteljke, koja je i sama prošla kroz bolna iskustva. – Poslednji intervju je bio težak. Tog dana nije nosila veštačke trepavice jer je znala da će zaplakati – otkriva Rijera u intervjuu za Refinery29. Režiserki je najteže bilo da postavlja pitanja o braku glumice sa kardiologom Leonardom Gordonom. Zašto je sa njim ostala 45 godina iako je bila nesrećna? Film je premijerno prikazan na festivalu Sundance, a publici je ostao gorak ukus u ustima kada je Moreno detaljno opisala kako ju je  napao menadžer dok je još bila devojčica. Taj događaj je ostavio duboke i trajne ožiljke u njenoj duši. U završnici “Priče sa zapadne strane” nagoveštava se da će njen lik, Anitu, cela banda silovati. Moreno je briznula u plač jer joj je scena prizvala grozna sećanja. Ekipa je morala da prekine snimanje i da joj pomogne da izgura film do kraja. Takođe govori o toksičnoj vezi sa Brandom. O tome kako je borba koju vidimo 1968. godine u njihovom zajedničkom filmu “Noć sledećeg dana” zapravo bila veoma stvarna. – Takvi trenuci su najbolji deo našeg filma jer stvari vidimo u drugoj perspektivi. Sada znamo pozadinu onoga što se dogodilo. Na primer, kada je osvojila Oskara, samo nekoliko meseci pre toga pokušala je da se ubije. Kad to znate, onda shvatite zašto ona tada nije bila u stanju da komunicira s publikom. Zato što je i dalje bila nesigurna u sebe – ističe režiserka. Novi dokumentarac preispituje ideju Holivuda da došljakinju iz siromašne zemlje prikaže kao simbol američkog sna. Autorima je na umu glavno pitanje: šta je sve Rita Moreno mogla da postigne da nije imala sve navedene zamke na putu. – Američki san nije uvek srećan nego je prava borba. Bilo je važno to pokazati. Hektor Elizondo kaže u našem filmu: „Za mene, američki san predstavlja samo priliku. Sve ostalo zavisi od samog čoveka”. Američki san nije samo osvajanje nagrada i prelazak iz siromašnog života u zvezdu koja živi u prelepoj kući u Berkliju. Ima tu mnogo sukoba i borbi – zaključuje Marijem Perez Riera, koja je, baš kao glumičina majka, stigla iz Portorika u SAD sa malim detetom u naručju. Rita Moreno je pogledala film “Obična devojka koja je odlučila da uspe” i imala samo jedan komentar: “Tek sad shvatam zašto me smatraju ženom koja je otvarala puteve drugima”.     

 

 

Original na popravnom ispitu  

Rita Moreno je producent nove verzije Priče sa zapadne strane, što nije smetalo autorima dokumentarca da osvetle kontroverze originala. Na prvom mestu je stereotip o latino zajednici. – Pitala sam Ritu, da li zna da puno Portorikanaca ne voli film koji ju je proslavio zbog onoga što predstavlja. U Portoriku su čak održali i panel o tome sa glumcima, profesorima, Stivenom Spilbergom i (književnikom i aktivistom) Tonijem Kušnerom. Sjajno je što je Rita među autorima rimejka, jer smo imali priliku da joj kažemo šta osećaju Portorikanci – ističe Marijem Perez Rijera.

Tekst: Redakcija magazina Grazia

Foto: Profimeda