Kako milenijalci preživljavaju samoizolaciju?

Svi različito doživljavamo stres.

Pandemija, stroga ograničenja slobode kretanja i strah od nepoznate infekcije stvorili su brojne nove fobije i pogoršali stare. Psiholozi su pre nekoliko godina otkrili zabrinjavajući trend – milenijalci, ljudi rođeni od 1981. do 2000. godine, stres doživljavaju mnogo gore, razmišljaju o samoubistvu češće od ostalih starosnih grupa i lako padaju u produženu depresiju.

Tridesetogodišnjaci pribegavaju alkoholu 

Povećana anksioznost, strahovi zbog povećanja broja pacijenata, nemogućnost rada u uobičajenom ritmu i komunikacija sa voljenim osobama, osećaj usamljenosti – to su glavni stresovi zbog trenutne situacije u svetu. Prema istraživačima, samoizolacija je samo pogoršala nastale psihološke probleme kod većine milenijalaca. Prema Benenson Strategy Group, strateškoj marketinškoj agenciji, 55% anketiranih 30-godišnjaka priznaje negativan uticaj trenutne globalne situacije na njihovo mentalno zdravlje. Kad je svako od nas izolovan u svom stanu i može komunicirati s roditeljima ili prijateljima samo putem video veze, milenijalci češće od drugih počinju razmišljati o samoubistvu. Štaviše, žene često pate od bolne anksioznosti. 33% ispitanika priznalo je da je počelo više da jede tokom perioda samoizolacije, a 25% ozbiljno povećalo svoju konzumaciju alkohola. Prema psiholozima, to može ostaviti trag na psihu čitave generacije. Zapravo, milenijalci ponekad zaboravljaju na reč „stop“ i zapravo mogu postati zavisini od alkohola ili droge.

Kriza bi mogla izazvati talas samoubistava

Između 2013. i 2020. godine, depresija kod 30-godišnjaka je dijagnostikovana 47% češće nego u prethodnim periodima studije. Ovo stanje karakteriše postojano depresivno raspoloženje, duboka tuga ili osećaj očaja. Za sada nema istraživanja koja bi dokazala porast samoubistava zbog pandemije, ali Džonatan Singer, vanredni profesor za socijalni rad na Univerzitetu u Čikagu, veruje da će samoizolacija doprineti povećanju samoubistava. Trenutno su američki istraživači već zabeležili porast samoubistava među medicinskim radnicima koji su uključeni u borbu protiv koronavirusnih infekcija. Poznat je slučaj kada je 23-godišnji službenik Hitne pomoći u Njujorku izvršio samoubistvo nakon samo tri meseca rada. Verovatno, očigledna uzaludnost njihovih napora „osakati“ kada svakodnevne smene od nekoliko sati rada iscrpljuju, a pacijenti i dalje pristižu.

Pomoć poslodavaca da se izborite sa problemima

Sedeći u samoizolaciji, mnogi od nas su ili smanjili zaradu ili čak izgubili posao, a time i stabilan prihod. Već se 22 miliona novih nezaposlenih pojavilo u Sjedinjenim Državama, koje još uvek nisu u potpunosti svesne posledica i nastavljaju da se zabavljaju karantinskom kupovinom. Međutim, ovo povlači nove zajmove, a sa njima i postepenu nemogućnost izvršavanja svojih dužničkih obaveza. Zanimljivo je da oni koji su sačuvali posao traže od svojih poslodavaca da im pomognu u rešavanju psiholoških problema povezanih sa samoizolacijom. „Problemi sa mentalnim zdravljem javljaju se češće kod milenijalaca nego kod njihovih prethodnika, pa očekuju da će im poslodavci pomoći u rešavanju krize. Oni žele da im se posveti pažnja, a ovo je pozitivan trend”, kaže Megan Bel, iz aplikacije za meditaciju Headspacea. Što je još zanimljivije: 53% anketiranih poslodavaca reklo je da razmišlja o uvođenju posebnih programa za poboljšanje emocionalnog i mentalnog zdravlja zaposlenih na pozadini pandemije. Još jedan pozitivan efekat samoizolacije je banalna prilika za opuštanje. Već nekoliko godina milenijalci vode u rangiranju u smislu stresa i izgaranja u kancelarijama. Možda će im pandemija omogućiti da odahnu, nakratko izađu iz ludog rasporeda i steknu snagu pred novim dostignućima u karijeri.

mainstyles.ru