Šta se dešava sa telom kada jedete krastavce?

Da li je tačno da popularno povrće pomaže u održavanju nivoa hidratacije? I zašto je bolje ne jesti krastavce noću?

Ljudi se uslovno mogu podeliti u dve grupe prema ponašanju u ishrani „čovek paradajz“ ili „čovek krastavac“. Ova klasifikacija se proverava vrlo jednostavno – koje povrće ćete dodati malo više ako pripremate salatu? Ili, recimo, ukrasiti tanjir?

Krastavac je član porodice bundeve. Imamo osećaj da tako popularna povrtna kultura ne može biti lek, ali krastavci se u tradicionalnoj indijskoj medicini koriste od davnina. Međutim, paradoks je u tome što se u davnim vremenima krastavac smatrao užasno otrovnim, pošto je bio vrlo gorak. Zbog toga su ga koristili u mikro dozama kao lek. Uprkos ogromnim poljoprivrednim istraživanjima krastavca, objavljeno je relativno malo naučnih podataka o hemijskom profilu i terapijskom potencijalu ovog povrća.

Uopšteno rečeno: pored ogromne hidratacije tela, krastavac ima potencijalnu antidijabetičku i antioksidativnu aktivnost; a takođe i sa solidnim dejstvom čišćenja, uklanjajući hemijskih toksina.

Njegov sveži sok koristi se za negu kože, pružajući rashlađujući i umirujući efekat i smanjuje otok.

Da li je tačno da krastavci zamenjuju vodu? Delimično.

Oni koji se prisiljavaju da silom piju vodu zaista mogu delimično zameniti potreban dnevni unos tečnosti salatama od krastavaca. Na kraju krajeva, sadrži 95% vode – to nam pomaže ne samo da održavamo hidrataciju tela, već i uklanjamo višak tečnosti i sprečavamo stvaranje bubrežnih kamenaca. Zbog toga istraživači preporučuju jedenje krastavaca po vrućem vremenu ili neposredno nakon vežbanja. Zbog vode krastavci imaju vrlo malo kalorija (15 kcal na 100 g), masti (0,1 g) i holesterola. Međutim, takav vodeni sastav je u velikoj meri „isprao“ i druge korisne osobine povrća. Krastavci po vitaminima zaostaju za kolegama – njihova koncentracija je neverovatno niska.

Da li je tačno da krastavci pomažu u prevenciji raka?

Naučnici su iz krastavca izdvojili nekoliko biološki aktivnih jedinjenja, uključujući najkarakterističnije za ovo povrće, kukurbitacin. Ova supstanca pomaže našem telu da uništi atipične ćelije, odnosno one koje potencijalno mogu dovesti do stvaranja malignog tumora. Zaštita od karcinoma je glavna prednost upotrebe kukurbitacina. Međutim, ovaj element ima jednu „stranu“ – može izazvati nadimanje kod osoba sa lošom probavom. Zbog toga se krastavci u principu ne preporučuju da se jedu pre spavanja.

Da li je tačno da krastavci jačaju kosti?

Doktor medicinskih nauka, američki profesor i stručnjak za kliničku farmakologiju Haik S. Arakelian jedan je od retkih koji se danas bavi potpunim proučavanjem krastavaca i objavio je nekoliko naučnih članaka. I dokazao je – uostalom, u njemu su se sačuvali neki vitamini. Na primer, vitamin K, koji je povezan sa zdravim kostima, koje su manje sklone prelomima. Istina, i ovde je zanemarljivo – jedna šolja krastavca sadrži 8,5 mcg vitamina K, dok se ženama preporučuje da konzumiraju 90 mcg dnevno, a muškarcima 120 mcg.

Da li je tačno da krastavci štite naša srca?

Američko udruženje za istraživanje srca podstiče ljude da unose više vlakana, jer to može pomoći u sprečavanju nakupljanja holesterola i, kao rezultat, kardiovaskularnih problema. Krastavci su odličan izvor vlakana.