Sve što treba da znate o mladežima

Sedam pitanja dermatolozima o uzrocima i skrivenim mogućnostima mladeža!

Hiljadama godina ljudi su pogađali tajno značenje mladeža. U drevnoj Kini i Grčkoj gatare su sudbinu predviđale po mladežima na koži, u srednjovekovnoj Engleskoj i Francuskoj mladeži su se smatrali znakom veštica, a u 17. veku evropske dame ukrašavale su lice, grudi i ramena „lažnim“ mladežima smatrajući ih izuzetno atraktivnim.

Danas je nauka proučavala temu iznutra i spolja, otkrivajući osobine i uzroke pojave mladeža, kao i evoluciju i potencijal rodnih žigova. Da bismo dobili informacije iz prve ruke, postavili smo stručnjacima nekoliko važnih pitanja o tome zašto se mladeži pojavljuju, šta treba da znate o njima i kako da ih držite pod kontrolom.

1. ŠTA JE MLADEŽ?

U medicinskoj terminologiji, madeži se nazivaju „nevusi“ i predstavljaju malu pigmentisanu mrlju na koži. „Mogu biti ravni, obimni, smeđi, crni, crveni, pa čak i plavi. – objašnjava dermatolog. „Boja mladeža zavisi od njegove prirode – za nevuse koji proističu iz vaskularnog rasta karakteristične su nijanse crvene, dok je pigmentisani mladež obojen u braon zbog nakupljanja melanocita – ćelija preplavljenih kožnim pigmentom melaninom.“

2. ZAŠTO SE POJAVLJAJU?

Mladeži se mogu podeliti na urođene i stečene. „Većina ih se pojavi u prvih 30 godina života, a one koji se pojave kasnije treba posmatrati sa posebnom pažnjom“.

Glavni uzroci mladeža mogu se sažeti na sledeći način:

genetska predispozicija;

ultraljubičasto zračenje (od sunca ili lampi u solarijumu);

hormonski poremećaji (na primer, tokom trudnoće);

štetno zračenje, stres, virusi i povrede.

Kao i u slučaju pega (ovo su takođe nakupine melanocita, iako manje nagrizajuće), mladeži vole ljudi svetle kože koji su podložni UV zračenju. Međutim, pege mogu da blede sa promenom sezone, pa čak i da nestaju sa godinama, što, blago rečeno, ne možete očekivati od mladeža.

3. KOLIKI JE NORMALAN BROJ MLADEŽA?

„Ovde nema norme“, kaže dermatlog. Gotovo svaki stanovnik planete stariji od 10 godina ima od 10 do 40 madeža, koji mogu biti ili lepi ili ne baš – na primer, previše konveksni ili obrasli dlakama. Madeži se mogu pojaviti bilo gde na telu, uključujući sluzokožu (u ustima, nosu i tako dalje), a „unutrašnja“ mesta su češća kod žena nego kod muškaraca.

4. MOGU LI SE PROMENITI?

Kod novorođenčadi, mesta madeža su retka ili su toliko mikroskopska da se ne mogu videti. Vremenom postaju uočljiviji, odrastajući sa vlasnikom. Brza reprodukcija mladeža, podstaknuta hormonima, javlja se tokom puberteta, pored toga, postojeće mini tačke mogu se povećati, pa čak i promeniti boju.

Promene u hormonalnom nivou zbog trudnoće ili tableta takođe mogu uticati na izgled mladeža. „Povećavanje nivoa estrogena tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do toga da mladeži rastu ili potamne jer estrogen stimuliše proizvodnju melanina“, objašnjava njujorška dermatologinja Ami Vekler. “Ali kada se hormoni vrate u normalu, nevusi se vraćaju u svoj uobičajeni oblik.”

Inače, istraživanja pokazuju da sintetička verzija estrogena koja se koristi u tabletama za kontrolu rađanja ima sličan efekat, što teoretski, u dalekoj budućnosti, daje nadu u tablete za samotamnjenje.

5. KAKO SUNCE DJELUJE NA MLADEŽE?

Generalno loše. Treba izbegavati sunce. Izloženost ultraljubičastim zracima uvek povećava rizik od pojave novih mrlja ili pretvaranja postojećih u nešto neprijatno. Zaštita je najbolja strategija: Ako je sunce aktivno, svakodnevno nanosite na kožu zaštitnu kremu sa zaštitnim faktorom od najmanje 30.

Čak i ako ste zaboravili kako izgleda plaža i provodite leta u metropoli, ručak u dvorištu kancelarije po sunčanom danu takođe nije dobra ideja ako imate svetlu kožu ili puno madeža. “Klonite se podnevne vrućine, nosite šešire, obavezno koristite kremu za sunčanje i zaboravite na solarijume zauvek”, insistira Veksler.

6. KOJI SU MLADEŽI OPASNI?

„Dobri“ madeži su dobro definisana mesta koja su ravna ili blago izbočena na koži i imaju jednoličnu strukturu. Takvi nevusi su bezbedni i ne zahtevaju nikakvu intervenciju – a ima ih nemerljivo više nego problematičnih. Ali, ipak, važno je znati da se pod uticajem UV zračenja ili redovnih povreda (recimo od trljanja cipelama ili odećom) neki madeži mogu degenerirati u melanom – opasan maligni tumor.

„Posmatrajte madeže sa ABCDE rezultatom“, savetuje dr. Vekler. –

A – asimetrija (madež je iznenada dobio asimetrični oblik),

B – ivica (promenjene granice, zamućene na koži),

S – boja (boja se promenila ili je madež stekao čitav niz nijansi),

D – prečnik (promena u veličini, prilično povećan),

E – evoluira (generalno primetno promenjen, na primer, u obimu).

Ako primetite očigledne promene na, potvrdite lekaru dinamiku jednog ili svih simptoma sa ove liste, on će izvršiti kompletnu dijagnozu, doći će do zaključka o stepenu opasnosti i, ako je potrebno, dati pravac za uklanjanje madeža “.

Da ne biste sumnjali doktor preporučuje da svake godine dermatolog pregledate vaše nevuse i pored toga ih nezavisno pregledavate svakog meseca.

7. UKLONITI IH ILI BITI PONOSAN?

Smanjimo stepen negativnosti: madeži su jasan znak naše jedinstvenosti, posebno sada, kada se masovna kultura polako okreće od standarda lepote koji su postavljeni na ivicu. Barem svaki put kada retušeraju mladeže na stomaku Điđi Hadid, ljubitelji top-modela bacaju pravu tvit-oluju u odbranu prirodne lepote.

Istovremeno, prema anketama svetske statistike estetske hirurgije tokom protekle godine, broj zahteva za uklanjanje madeža povećao se za skoro 15%. „Ako odlučite da se rešite nevusa bez ikakvih specifičnih indikacija, ima smisla razmisliti o posledicama“, kaže Veksler. – Bez obzira na to koji metod uklanjanja lekar odabere – laser ili operativni zahvat – nastali ožiljak može vas na kraju nervirati koliko i sam mladež.