Da li je u redu jesti ribu svaki dan

Evo kako ljubav prema ribi utiče na kožu, srce, mozak i mentalno zdravlje.

Riba i morski plodovi dugo su se smatrali važnim delom celokupne ishrane. Lekari preporučuju konzumiranje ribe 2-3 puta nedeljno i prema opšteprihvaćenom mišljenju, ova količina je sasvim dovoljna za prosečan organizam. Ali šta se dešava ako svakodnevno jedete ribu? Koje su koristi, a koji rizici?

Kada se treba bojati žive

Živa je prirodni element koji ne uzrokuje zdravstvene probleme ako se uzima umereno, ali česta konzumacija hrane bogate živom može dovesti do neprijatnih simptoma, a kod akutnih trovanja – do trajne neurološke disfunkcije, uključujući zaostajanje u razvoju dece.

U slučaju trovanja živom, prvi i važan korak je identifikacija izvora. Što se tiče morskih plodova, sadržaj žive u velikim ribama je veći zbog činjenice da se predatori hrane sitnom ribom sa malim sadržajem žive, a istovremeno i žive duže – tako prirodno dolazi do procesa akumulacije opasne materije.

Pa ipak, Erik Rim, profesor epidemiologije i ishrane na Harvardu, tvrdi da većina ljudi može sebi priuštiti da jede ribu svaki dan bez brige o trovanju hranom, pod uslovom da je količina ribe sa potencijalno visokim sadržajem žive ograničena na dve porcije. Trudnice i deca – ne bi trebalo da jedu više od tri porcije nedeljno.

Ribe i morski plodovi sa niskim sadržajem žive su: losos, škampi, som, ostrige, haringa, sardine i pastrmka.

Ribe sa visokim sadržajem žive su: sabljarke, kraljevske skuše, ajkula  i žuta tuna.

Uključivanje ribe u vašu svakodnevnu ishranu veoma je korisno za telo, jer je proizvod bogat proteinima, zdravim mastima i mikroelementima. Pored toga, koža postaje elastičnija, a sposobnost mozga da se koncentriše je poboljšana.

Evo još 6 razloga da češće jedete ribu:

Zdrave masnoće

Riba je namirnica sa veoma visokim sadržajem omega-3 masnih kiselina, koje stimulišu mozak, pa čak pozitivno utiču na psihu i raspoloženje.

Zdravo srce

Zamena crvenog mesa ribom je odlična opcija za poboljšanje zdravlja srca. I ne radi se toliko o visokom sadržaju omega-3 masti, koje smanjuju trigliceride (odnosno „loše“ masti), koliko o njihovoj kombinaciji sa drugim korisnim elementima koji se nalaze u ribi. Prema nedavnim istraživanjima, kombinacija omega-3 masnih kiselina sa drugim hranljivim sastojcima (vitamini D i B2, kalcijum, gvožđe, cink, jod i magnezijum) značajno smanjuje rizik od srčanog udara, ateroskleroze, pa čak i smrtnosti među ljudima sa srčanim oboljenjima.

Izvor vitamina D

Riba je prirodni izvor vitamina D, koji se u telu obično sintetiše samo kada smo na suncu. Mnogi od nas danas pate od nedostatka vitamina D jer previše vremena provodimo u zatvorenom. Riblja večera bi to mogla popraviti.

Lek za depresiju

Prema naučnicima, ljubitelji ribe i morskih plodova mnogo su manje skloni depresiji. Razlozi za ovo nisu u potpunosti utvrđeni, ali postoji verzija da omega-3 masne kiseline utiču na nivo proizvodnje „hormona zadovoljstva“ – dopamina i serotonina. Pored toga, ishrana bogata ribom poboljšava cirkulaciju krvi, što takođe pozitivno utiče na rad mozga.

Smanjivanje rizika od autoimunih poremećaja

Aktivnom konzumacijom ribe smanjuje se rizik od razvoja dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti endokrinog sistema, u kojoj imunološki sistem napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Smatra se da i konzumiranje hrane bogate omega-3 smanjuje verovatnoću nastanka autoimunih bolesti kao što su reumatoidni artritis i multipla skleroza.

Poboljšavanje pamćenja

Sa godinama, moždana aktivnost se postepeno smanjuje, a funkcija kratkotrajnog pamćenja se pogoršava, ali postoje dokazi: za ljubitelje ribe usporavanje kognitivnih funkcija je sporije.

Ako volite ribu, onda nema ozbiljnih razloga da  svakodnevno ne obradujete sebe svojim omiljenim jelom. U slučaju da niste ljubitelj morskih plodova, verovatno bi trebalo da potražite suplemente bogate ribljim uljem.  

foto:marieclaire